Krštenje vodom vas sada spasava!
Na dan Pedesetnice, kada je Sveti Duh ispunio i osnažio Hristove učenike da propovedaju jevanđelje, Petar je propovedao mnoštvu Jevreja da se moraju obratiti Hristu i primiti krštenje vodom kako bi bili spaseni:
„A kada čuše, ražali im se u srcu i rekoše Petru i ostalim apostolima: Šta da učinimo, ljudi braćo? A Petar im reče: Pokajte se, i da se krsti svaki od vas u ime Isusa Hrista za oproštenje grijehova; i primićete dar Svetoga Duha. Jer obećanje je za vas i za djecu vašu i za sve daljne koje će dozvati Gospod Bog naš. I drugim mnogim riječima svjedočaše, i moljaše ih govoreći: Spasite se od ovoga pokvarenoga roda. Tada oni koji rado primiše riječ njegovu krstiše se; i dodade se u taj dan oko tri hiljade duša. I bijahu postojani u nauci apostolskoj, i u zajednici, u lomljenju hljeba i u molitvama. A uđe strah u svaku dušu, jer apostoli činiše mnoga čudesa i znake u Jerusalimu. (Strah veliki bijaše na svima njima. ) A svi koji vjerovaše bijahu na okupu i imahu sve zajedničko. I tekovinu i imanje prodavahu i razdavahu svima kako je kome bilo potrebno. I svaki dan bijahu istrajno i jednodušno u hramu, i lomeći hljeb po domovima, primahu hranu s radošću i u prostoti srca, Hvaleći Boga, i bijahu omiljeni kod cijelog naroda. A Gospod svaki dan dodavaše Crkvi one koji se spasavahu.“ Dela apostolska 2:37-47, New English Translation (NET)
Pojedine hrišćanske sekte, poput baptista i evangelikalaca, odbacuju verovanje u preporod kroz krštenje vodom i nastoje da zaobiđu jasno čitanje navedenog odlomka. Jedan od načina da to učine jeste da predlog eis („za“) tumače u uzročnom smislu, što bi značilo da ih je Petar podsticao da se pokaju i krste zato što su im gresi već bili oprošteni. Stoga bi 38. stih bio preveden ovako:
„Pokajte se, i neka se svako od vas krsti, zbog oproštenja vaših greha.“
Ili:
„Pokajte se i neka se svako od vas krsti, za oproštenje greha koje ste već primili / koje vam je već dato.“
Problem sa ovim gledištem jeste to što ne postoji nikakav dokaz da je eis u Delima apostolskim 2:38 uzročno, a tu činjenicu priznaju i sami oni koji odbacuju i poriču preporod kroz krštenje vodom.
Na primer, iako odbacuje preporod kroz krštenje vodom, evangelikalni naučnik dr Daniel B. Wallace ipak priznaje da ne postoji uverljiv dokaz za uzročno shvatanje eis u Delima apostolskim 2:38:
B. Značajni odlomci koji uključuju eis
1. Uzročno eis u Delima apostolskim 2:38?
Zanimljiva rasprava o snazi eis vođena je pre nekoliko godina, naročito u vezi sa Delima apostolskim 2:38. Tekst glasi ovako: Petros de pros autous, metanoesater, phesin, kai baptistheto, hekasto hymon, epi to onomati 'Iesou Christou eis aphesin ton hamartion hymon,. . . („A Petar im reče: ’Pokajte se i krstite se — svako od vas — u ime Isusa Hrista zbog/za/radi oproštenja vaših greha. . .‘“).
S jedne strane, J. R. Mantey je tvrdio da se eis može upotrebljavati uzročno na raznim mestima u Novom zavetu, među njima i u Mateju 3:11 i Delima apostolskim 2:38. Čini se da je Mantey verovao da bi spasenje milošću bilo narušeno ako uzročno eis ne bi bilo očigledno u odlomcima poput Dela apostolskih 2:38.39
S druge strane, Ralph Marcus je doveo u pitanje Manteyeve vanbiblijske primere uzročnog eis, tako da je u drugom od svoja dva odgovora zaključio (nakon pobijanja tačku po tačku):
Sasvim je moguće da se eis u ovim novozavetnim odlomcima koristi uzročno, ali primeri uzročnog tic navedeni iz nebiblijskog grčkog apsolutno ništa ne doprinose tome da ova mogućnost postane verovatnoća. Ako je, dakle, profesor Mantey u pravu u svom tumačenju raznih novozavetnih odlomaka o krštenju, pokajanju i oproštenju greha, u pravu je iz razloga koji nisu jezički.40
Marcus je vešto pokazao da jezički dokazi za uzročno eis ne dosežu do dokaza…
Ukratko, iako je Manteyev instinkt zasigurno bio ispravan da u Lukinoj teologiji krštenje nije bilo uzrok spasenja, njegovo dovitljivo rešenje uzročnog eis nije uverljivo. Postoje drugi načini da razrešimo tu napetost, ali prilagođavanje gramatike kako bi se odgovorilo na unazad okrenuto „Zašto?“ nema više osnova od pomisli da je anti ikada značilo puko predstavljanje (vidi prethodnu raspravu). (Wallace, Greek Grammar Beyond the Basics: An Exegetical Syntax of the New Testament [Zondervan, Grand Rapids, MI 1996], str. 369-371; naglasak moj)
I:
Dela apostolska 2:38 tn Postoji rasprava o značenju εἰς u predloškoj frazi εἰς ἄφεσιν τῶν ἁμαρτιῶν ὑμῶν (eis aphesin tōn hamartiōn humōn, „za/zbog/u odnosu na oproštenje vaših greha“). Iako se zastupao uzročni smisao, ovde ga je teško održati. ExSyn 369-71 razmatra najmanje četiri druga načina tumačenja ovog odlomka: (1) Krštenje na koje se ovde upućuje samo je telesno, a εἰς ima značenje „za“ ili „radi“. Takvo gledište sugeriše da se spasenje zasniva na delima — što je zamisao suprotna teologiji Dela apostolskih [sic], naime: (a) pokajanje često prethodi krštenju (up. Dela apostolska 3:19; 26:20), i (b) spasenje je u potpunosti Božji dar, koji se ne stiče krštenjem vodom (Dela apostolska 10:43 [up. st. 47]; 13:38-39, 48; 15:11; 16:30-31; 20:21; 26:18); (2) Krštenje na koje se ovde upućuje samo je duhovno. Iako se takvo gledište dobro uklapa u teologiju Dela apostolskih, ono se ne uklapa dobro sa očiglednim značenjem reči „krštenje“ u Delima apostolskim — naročito u ovom tekstu (up. 2:41); (3) Tekst bi trebalo drugačije interpunktirati u svetlu prelaza sa drugog lica množine na treće lice jednine, pa opet na drugo lice množine. Zamisao bi tada bila: „Pokajte se za/u odnosu na svoje grehe, i neka se svako od vas krsti…“ Takvo gledište je prihvatljiv način postupanja sa εἰς, ali njegova prefinjenost i nezgrapnost govore protiv njega; (4) Naposletku, moguće je da je za jevrejske slušaoce prvog veka (kao i za samog Petra) zamisao krštenja obuhvatala i duhovnu stvarnost i telesni simbol. Da Petar to dvoje u svom mišljenju tesno povezuje, jasno je iz drugih odlomaka, kao što su Dela apostolska 10:47 i 11:15-16. Ako je ovo tumačenje ispravno, onda Dela apostolska 2:38 govore vrlo malo o konkretnom teološkom odnosu između simbola i stvarnosti, već samo to da su istorijski posmatrani zajedno. Teološku analizu treba tražiti na drugim mestima. Za dalju raspravu vidi R. N. Longenecker, „Acts“, EBC 9:283-85; B. Witherington, Acts, 154-55; F. F. Bruce, The Acts of the Apostles: The Greek Text with Introduction and Commentary, 129-30; BDAG 290 s.v. εἰς 4.f. (NET Bible; naglasak moj)(1)
Eis u Delima apostolskim 2:38 treba tumačiti na isti način kao u sledećem odlomku:
„I uze čašu i zablagodarivši dade im govoreći: Pijte iz nje svi; Jer ovo je krv moja Novoga zavjeta koja se prolijeva za mnoge radi otpuštenja grijehova.“ Matej 26:27-28 NET
U ovom slučaju eis može značiti jedino to da prolivena Hristova krv uzrokuje oproštenje greha, odnosno vodi ka njemu.
Prema tome, Dela apostolska 2:38 govore da, kao što krv Hristova donosi oproštenje greha, tako to čini i krštenje vodom. To je zato što krštenje vodom sjedinjuje čoveka sa vaskrslim Gospodom, gde se spasonosne dobrobiti Hristove smrti potom primenjuju na pojedinca, kao što su duhovni preporod (tj. novo rođenje), oproštenje greha itd.:
„I reče im: Idite po svemu svijetu i propovijedajte jevanđelje svakom stvorenju. Koji povjeruje i krsti se biće spasen, a koji ne vjeruje biće osuđen.“ Marko 16:15-16 Legacy Standard Bible (LSB)
„Jer ste svi sinovi Božiji vjerom u Hrista Isusa. Jer koji se god u Hrista krstiste, u Hrista se obukoste. Nema više Judejca ni Jelina, nema više roba ni slobodnoga, nema više muškog ni ženskog, jer ste vi svi jedan (čovjek) u Hristu Isusu. A kad ste vi Hristovi, onda ste sjeme Avraamovo i nasljednici po obećanju.“ Galatima 3:26-29 LSB
„U Njemu vi i obrezani biste obrezanjem nerukotvorenim, odbacivanjem tijela grjehovnosti obrezanjem Hristovim, Pošto se s Njim pogreboste krštenjem, u Njemu ste i savaskrsli kroz vjeru u moć Boga koji ga vaskrse iz mrtvih. I vas koji ste bili mrtvi u grijesima i u neobrezanju tijela vašega, oživi vas sa Njim, oprostivši nam sve grijehe;“ Kološanima 2:11-13 LSB
„Ovi nekada bijahu neposlušni kad ih očekivaše Božije dugotrpljenje u dane Nojeve, kada se građaše kovčeg, u kome se malo, to jest, osam duša spasoše vodom, Koja i nas sada spasava krštenjem kao ispunjenjem praobraza, ne kao pranje tjelesne nečistoće, nego obećanje Bogu dobre savjesti vaskrsenjem Isusa Hrista,“ 1. Petrova 3:20-21 LSB
Ovo objašnjava zašto svi sledeći prevodi prevode Dela apostolska 2:38 upravo onako kako ih prevode:
„Petar im reče: ’Svaki od vas mora se odvratiti od svojih greha i krstiti se u ime Isusa Hrista, da bi vaši gresi bili oprošteni; i primićete Božji dar, Svetog Duha.‘“ GNT
„Petar im reče: ’Morate se pokajati i svaki od vas mora se krstiti u ime Isusa Hrista, da biste dobili oproštenje svojih greha i primili dar Svetog Duha.‘“ PHILLIPS
„Petar reče: ’Promenite svoj život. Obratite se Bogu i krstite se, svaki od vas, u ime Isusa Hrista, da vam gresi budu oprošteni. Primite dar Svetog Duha.‘“ MSG
„Petar im odgovori: ’Svi vi morate se obratiti Bogu i promeniti način na koji mislite i postupate, i svaki od vas mora se krstiti u ime Ješue Hrista da bi vaši gresi bili oprošteni. Tada ćete primiti Svetog Duha kao dar.‘“ NOG
„Petar odgovori: ’Pokajte se i krstite se, svaki od vas, u ime Isusa Hrista da bi vam gresi bili oprošteni, i primićete dar Svetog Duha.‘“ NCB
„Petar odgovori: ’Svi vi morate se odvratiti od svojih greha i krstiti se u ime Isusa Hrista. Tada će vam gresi biti oprošteni. Primićete dar Svetog Duha.‘“ NIRV
„Petar im reče: ’Žalite zbog svojih greha i odvratite se od njih, i krstite se u ime Isusa Hrista, i gresi će vam biti oprošteni. Primićete dar Svetog Duha.‘“ NLV
„Petar im reče: ’Pokajte se i krstite se svaki od vas u ime Isusa Hrista da bi vam gresi bili oprošteni, i primićete dar Svetog Duha.‘“ NRSVUE
„’Vratite se!‘ odgovori Petar. ’Krstite se — svako pojedinačno od vas — u ime Isusa Mesije, da bi vaši gresi mogli biti oprošteni, i primićete dar svetoga duha.‘“ NTFE
Petar: Preispitajte svoje živote; promenite svoj pravac. Učestvujte u obrednom pranju krštenja u ime Isusa, Božjeg Pomazanika, Kralja Oslobodioca. Tada će vaši gresi biti oprošteni, i dar Svetog Duha biće vaš. VOICE
Navodim i poslednji primer iz Dela apostolskih da bih pokazao da su apostoli i jevanđelisti ispunjeni Duhom propovedali da je krštenje vodom nužan instrumentalni uzrok spasenja, zajedno sa verom i pokajanjem:
„I izvevši ih napolje, reče: Gospodo, šta mi treba činiti da se spasem? A oni rekoše: Vjeruj u Gospoda Isusa Hrista i spašćeš se ti i sav dom tvoj. I govorahu mu riječ Gospodnju, i svima u domu njegovu. I uzevši ih u onaj čas noći, opra im rane; i odmah se krsti on i svi njegovi. I uvede ih u svoj dom i postavi trpezu, i radovaše se sa svim domom svojim što je povjerovao u Boga.“ Dela apostolska 16:30-34
Primetite da je tamničar morao da se krsti odmah nakon što mu je rečeno da veruje u Gospoda Isusa kako bi bio spasen. Ovo ponovo pokazuje vezu između krštenja i spasenja, tj. spasenje se daje svima onima koji veruju i krste se u Hrista.
Ova veza je izričito iskazana u iskustvu obraćenja samog Pavla:
„A neki Ananija, čovjek pobožan po Zakonu, posvjedočen od sviju Judejaca koji žive u Damasku, Dođe k meni, stade i reče mi: Savle brate, progledaj! I ja u taj čas pogledah u njega. A on mi reče: Bog otaca naših izabra te da poznaš volju njegovu, i da vidiš Pravednika, i da čuješ glas iz usta njegovih: Da mu budeš svjedok pred svima ljudima za ovo što si vidio i čuo. I sada šta oklijevaš? Ustani i krsti se, i speri grijehe svoje prizvavši Ime Gospodnje.“ Dela apostolska 22:12-16, William Mounce
Navedeni odlomak ističe ono što je već bilo podrazumevano u slučaju tamničara i njegovog doma. To jest, spasenje se daje svakome ko se obrati (pokaje) vaskrslom Gospodu prizivajući njegovo ime i krsteći se radi Hrista. Upravo to je Pavle napisao i na drugom mestu:
„Ili zar ne znate da svi koji se krstimo u Hrista Isusa, u smrt njegovu se krstismo? Tako se s njim pogrebosmo kroz krštenje u smrt, da bi, kao što Hristos ustade iz mrtvih slavom Očevom, tako i mi hodili u novom životu. Jer ako postadosmo sjedinjeni sa oblikom smrti njegove, onda ćemo i sa vaskrsenjem, Znajući ovo, da se stari naš čovjek razape sa Njime, da bi se uništilo tijelo grjehovno, da više ne robujemo grijehu. Jer ko umrije oslobodi se od grijeha.“ Rimljanima 6:3-7 LSB
„A pravednost koja je od vjere ovako govori: Da ne rečeš u srcu svome: Ko će se popeti na nebo? to jest, da svede Hrista; Ili: Ko će sići u bezdan? to jest, da izvede Hrista iz mrtvih. Ali šta govori (Pismo)? Blizu ti je riječ, u ustima tvojima i u srcu tvome, to jest riječ vjere koju propovijedamo. Jer ako ispovijedaš ustima svojim da je Isus Gospod, i vjeruješ u srcu svojemu da ga Bog podiže iz mrtvih, bićeš spasen. Jer se srcem vjeruje za pravednost, a ustima se ispovijeda za spasenje. Jer Pismo govori: Svaki koji vjeruje u Njega neće se postidjeti. Jer nema razlike između Judejca i Jelina; jer je isti Gospod sviju, bogat za sve koji ga prizivaju. Jer svaki koji prizove Ime Gospodnje biće spasen. Kako će, dakle, prizvati Onoga u koga ne povjerovaše? Kako li će povjerovati u Onoga za koga ne čuše? A kako će čuti bez propovjednika? A kako će propovijedati ako ne budu poslani? Kao što je napisano: Kako su krasne noge onih koji blagovijeste mir, koji blagovijeste dobro! Ali svi ne poslušaše Jevanđelje; jer Isaija govori: Gospode, ko vjerova propovijedi našoj? I tako vjera biva od propovijedi, a propovijed od riječi Božije.“ Rimljanima 10:6-17 LSB
Napomene
(1) Wallace unapred pretpostavlja ono što tek treba da dokaže, uzimajući zdravo za gotovo da je njegov evangelikalni soteriološki stav ispravan. Kao evangelikalac, Wallace pogrešno misli da, budući da je spasenje Božji dar, to navodno isključuje mogućnost da krštenje vodom bude instrumentalno sredstvo kojim se stiče ili prima Božji milostivi dar spasenja. To je slično tvrdnji da vera ne može biti instrumentalni uzrok spasenja zato što je spasenje besplatan Božji dar — a i sam Wallace zna da je to puka besmislica.
Činjenica je da tekstovi poput Dela apostolskih 2:38 pobijaju ovo nebiblijsko evangelikalno učenje, jer je poruka Novog zaveta da se spasenje daje svakom pojedincu koji se pokaje, ispovedi veru i krsti. Odojčad i deca su izuzetak, budući da Bog uvažava veru njihovih roditelja pripisujući im spasonosne dobrobiti krštenja vodom.
Za dalje čitanje
RANA CRKVA O JOVANU 3:5 I KRŠTENJU VODOM
RANA CRKVA O JOVANU 3:5 I KRŠTENJU, 2. DEO
Rana crkva o preporodu kroz krštenje
Još citata rane crkve o krštenju
Kiprijan, obrezanje i krštenje dece