Danilovi Najviši Sveti
Prorok Danilo dobija viđenja u kojima vidi dve različite božanske Sile ili Osobe, naime, Starca danima i nekoga nalik Sinu čovečjem:
„Posmatrao sam“ „dok se ne postaviše prijestoli, i Starac dana ne sjede“; „na njemu odijelo bijelo kao snijeg, i vlasi glave Njegove kao čista vuna, a prijesto Njegov plamen ognjeni, točkovi Njegovi oganj plamteći. Rijeka ognjena je proticala ispred Njega, tisuće tisuća su mu služile, i neizbrojno mnoštvo stajalo pred Njim; sud zasjede i knjige se otvoriše.“ Danilo 7:9-10 Legacy Standard Bible (LSB)
„Vidjeh u noćnom viđenju i, gle,“ „sa oblacima nebeskim kao da dolazaše Sin Čovječji i da stiže do Starca dana“ „i pred Njega bi priveden“. „I dade Mu se vlast i čast i carstvo,“ „i svi narodi i plemena i jezici da Mu“ „služe“ (yipelachun) „Mu“. „vlast Njegova“ „je vlast vječna, koja neće proći“; „i carstvo Njegovo“ „neće se razrušiti“. Danilo 7:13-14 LSB
Da je ova druga Osoba potpuno i istinski božanska, lako se pokazuje iz činjenice da prima upravo ono obožavanje koje pripada Bogu, vlada onoliko dugo koliko i Bog, pa čak i jaše na oblacima kao Bog:
„Carstvo, pak, i vlast i veličanstvo careva koji su pod cijelim nebom dade se Svetima Višnjega“ (qaddishe Elyonin); „a Carstvo Njegovo je Carstvo vječno, i sve vlasti Njemu će“ „služiti“ (yipelachun) „i slušati Ga“. Danilo 7:27
„Navuhodonosor, car svima narodima, plemenima i jezicima koji žive po svoj zemlji, mir da vam se umnoži; Znake i čudesa, koja učini sa mnom Bog Višnji, bi mi ugodno da vam objavim, Kao velika i silna;“ „carstvo Njegovo je carstvo vječno, i vlast Njegova iz pokoljenja u pokoljenje“ Danilo 4:1-3 LSB
„I posle završetka dana, ja Navuhodonosor oči svoje k nebu podigoh, i razum moj vrati mi se, i Višnjega blagoslovih i Živoga vavijek pohvalih i proslavih,“; „jer je vlast Njegova vlast vječna i carstvo Njegovo od pokoljenja u pokoljenje“. „I svi koji žive na zemlji, ništa su (prema njemu), i po volji svojoj tvori sa silom nebesnom i sa obitavalištem zemaljskim, i nema ga ko bi se suprotstavio ruci Njegovoj i ko bi mu rekao: Šta si učinio?“ Danilo 4:34-35 LSB
„Tada Darije car napisa svima narodima, plemenima i jezicima, koji življahu po zemlji: Mir da vam se umnoži;“ „Tada Darije car napisa svima narodima, plemenima i jezicima, koji življahu po zemlji: Mir da vam se umnoži;“. „U moje ime donese se zakon da se po svoj državi carstva moga svak straši i boji od lica Boga Danilova, jer on je Bog živi i koji ostaje dovijeka, i carstvo Njegovo se neće raspasti, i vlast će Njegova biti do kraja;“ Danilo 6:25-27 LSB
Mem „Carstvo je tvoje carstvo svijeh vijekova,“ „i vlada tvoja“ „na sva koljena“ „na sva koljena“. Psalam 145:13 LSB
„Ti, Gospode, ostaješ dovijeka,“; „prijesto tvoj od koljena do koljena.“. Plač Jeremijin 5:19 LSB
„Pojte Bogu, popijevajte imenu njegovu; ravnite put onome što ide preko pustinje;“ „ravnite put onome što ide preko pustinje;“, „Gospod mu je ime, radujte mu se.“... „Koji sjedi na nebesima nebesa iskonskih.“, „iskonskih. Evo, grmi glasom jakim. Dajte slavu Bogu; veličanstvo je njegovo nad Izrailjem i sila njegova na oblacima.“ Psalam 68:4, 33-34 LSB
„Blagosiljaj, dušo moja, Gospoda! Gospode, Bože moj, velik si veoma, obukao si se u veličanstvo i krasotu. Obukao si svjetlost kao haljinu, razapeo nebo kao šator. Vodom si pokrio dvorove svoje,“ „oblake načinio si da su ti kola,“; „ideš na krilima vjetra.“ Psalam 104:1-3 LSB
„Breme Misiru. Gle,“ „Gospod sjedeći na oblaku laku“ „doći će u Misir; i zatrešće se od njega idoli Misirski, i srce će se rastopiti u Misircima.“ Isaija 19:1 LSB
„Gospod je spor na gnjev i velike je moći; ali nikako ne pravda krivca;“ Beth „put je Gospodnji u vihoru i buri,“ „i oblaci su prah od nogu njegovijeh.“. Naum 1:3 LSB
Zapravo, u shvatanju starog Bliskog istoka jahanje na oblacima bilo je tipična božanska funkcija, nešto što su činili bogovi. Na primer, u takozvanom Baalovom ciklusu, koji je nedavno otkriven u Ugaritu, Kothar wa-Hassis podstiče Baala da ubije boga Jama („more“) kako bi zadobio vlast nad zemljom. U toj pobudi Baal se izričito naziva jahačem oblaka:
lrgmt/lk.lzbl.bʿl
tnt.lrkb.ʿrpt.
ht.ibk./ bʿlm.
ht.ibk.tmḫṣ.
ht.tṣmt.ṣrtk.
tqḥ.mlk.ʿlmk.
drktdtdrdrk.
…
ym.lmt.bʿlm.yml[k]
Zaista, kažem ti, kneže Baale,
Ponavljam, o Jahaču oblaka:
Sada je tvoj neprijatelj, Baale,
Sada smrvi svoga neprijatelja,
Sada savladaj svoga protivnika.
I preuzmi svoje večno kraljevstvo,
Svoju večnu vlast.
Dakle, Jam je mrtav! Baal vlad[a! (?)]¹⁵
Dalju potvrdu božanstva Sina čovečjeg i njegove suštinske jednakosti sa Starcem danima nalazimo u Danilovoj upotrebi množinskih izraza kroz celo poglavlje:
„I“ „Sveti Višnjega“ (qaddishe Elyonin – dosl. Sveti, Najviši) „primiće carstvo Sveti Višnjega, i držaće ga u vijek vjekova“ Danilo 7:18
„Vidjeh, a to rog onaj vođaše rat sa svetima i nadvlada ih,“ „Sve dok ne dođe Starac dana“ „i sud dade“ „Svetima Višnjega“ (laqaddishe Elyonin), „i dođe vrijeme“ „Sveti“ (qaddishin) „carstvo zauzeše“ Danilo 7:21-22
„riječi protiv Višnjega će govoriti i Svete Višnjega ugnjetavati“ „Svete Višnjega“ (ulaqaddishe Elyonin), „i naučiće da promijeni vremena i zakone, i daće se u ruku njegovu do vremena i vremena i poluvremena.“ Danilo 7:25
„Carstvo, pak, i vlast i veličanstvo careva koji su pod cijelim nebom dade se“ „Svetima Višnjega“ (qaddishe Elyonin); „Carstvo Njegovo je Carstvo vječno, i sve vlasti Njemu će služiti i slušati Ga.“ Danilo 7:27
Aramejske reči qaddishe Elyonin množinskog su oblika i mogu se tumačiti kao „Najviši Sveti“, „Sveti koji su Najviši“ itd.
Zanimljivo je da u hebrejskoj Bibliji postoje mesta na kojima se množinski oblik reči sveti (qadosh) upotrebljava za JHVH:
„Početak je mudrosti“ „strah Gospodnji“, „i“ „znanje“ „svetijeh stvari“ (qadoshim) „razum“ Priče Solomonove 9:10 Young's Literal Translation (YLT)
Sledeći primer je naročito zanimljiv:
„Niti sam učio mudrosti, niti znam“ „svetijeh stvari“ (qadoshim) „znam svetijeh stvari. Ko je izašao na nebo i opet sišao? Ko je skupio vjetar u pregršti svoje? Ko je svezao vode u plašt svoj? Ko je utvrdio sve krajeve zemlji?“ „Kako mu je ime? I kako“ „je ime sinu njegovu“? „Znaš li?“ Priče Solomonove 30:3-4 YLT
Pominjanje imena Boga i njegovog Sina, u kontekstu činjenja čudesa koja prevazilaze ljudsko poimanje, pokazuje da qadoshim ovde nije slučaj množine veličanstva. Naprotiv, reč je o brojnoj množini koja upućuje na Boga i Sina Božjeg, budući da su oni Sveti čija priroda nadilazi ljudsko poimanje.
Ortodoksni jevrejski naučnik i profesor Hebrejskog univerziteta dr Michael Segal objašnjava zašto izraz qaddishe elyonin treba shvatiti kao upućivanje na jedan te isti entitet, a ne na dve različite grupe:
Kontekst ovih odlomaka jeste prelaz sa vladavine četiri kraljevstva na potonje predavanje vlasti qaddishe elyonin עליונין קדישי.
Poistovećivanje am qaddishe elyonin עליונין קדישי עם iz 27. stiha sa bar enosh אנש בר iz viđenja posredovano je pojavljivanjem izraza qaddishe elyonin עליונין קדישי u ova tri stiha. Na koga se ovo drugo imenovanje odnosi? Mnogo je mastila proliveno upravo oko ovog pitanja, među brojnim tumačiteljskim problemima ovog poglavlja. Oblik qaddishe י ֵקדיש jeste imenica u množini u konstruktnom stanju, koja se obično prevodi kao „sveti“. Supstantivizovani oblik prideva qadosh קדוש u biblijskom i kumranskom hebrejskom u ogromnoj većini slučajeva označava nebeska bića.²⁵ Množina može odražavati broj, kao u ovom prevodu, ali može biti i posledica drugih činilaca. Među alternativnim objašnjenjima, najverovatnije je pluralis excellentiae ili maiestatis, koji se često koristi za Boga (GKC § 124g–h). Najpoznatiji primer te upotrebe jeste, naravno, elohim אלהים. Zanimljivo je da se u biblijskom hebrejskom ista upotreba javlja i kod naziva qadoshim קדושים. Tako u Pričama Solomonovim 9:10 nalazimo:
„Početak je mudrosti strah Gospodnji, i znanje je svetijeh stvari razum.“
Stih pokazuje jasan sinonimski paralelizam, u kojem se JHVH i qadoshim קדשים („Sveti“) mogu smatrati istovrednim elementima.²⁶ Većina tumača već pretpostavlja da je upravo ta ista upotreba množine zapravo najverovatnije objašnjenje za množinski oblik reči elyonin עליונין u 18, 22. i 25. stihu, te taj izraz u Danilu 7 prevode kao pridev u jednini koji funkcioniše kao imenica i odnosi se na Boga: „Svevišnji (Jedan)“.²⁷ Najraniji izvor ovog tumačenja jesu oba grčka prevoda Danila, koji aramejski izraz prenose kao ὑψίστου; oni su uticali na gotovo sve potonje analize ovog izraza. Alternativno, naučnici poput Bauera i Leandera smatraju da je elyonin עליונין jednina po značenju, ali množina po obliku, usled privlačenja množinskim oblikom qaddishe (ן(קדישי.²⁸
Kada se kolokacija analizira kao celina, pitanje koje treba rešiti jeste sintaksički odnos između te dve reči. Gotovo svi tumači, počev od OG i Teodotiona, shvataju to kao konstruktni odnos u kojem prvi element označava imenicu u množini, a drugi imenicu u množini sa značenjem jednine, kako je gore opisano, pa prevode: „sveti Svevišnjega“. To se potom tumači kao upućivanje na kolektivno telo, bilo da su to anđeoska bića ili sam Izrailj. Međutim, u svetlu upotrebe reči qadoshim קדושים kao oznake za JHVH u gore navedenim biblijskim odlomcima, i u svetlu analize samog viđenja, želeo bih da ponudim dva alternativna predloga za sintaksu ovog izraza:
(1) Izraz bi se mogao shvatiti kao konstrukt sinonimskog para reči čije se komponente međusobno dopunjuju. Ovu pojavu je opširno dokumentovao Avišur, kako u Bibliji tako i u semitskim jezicima uopšte, mada nije razmatrao ovaj primer.²⁹ Da su termini sinonimni, može se pokazati na osnovu izraza u kojima se oni mogu zameniti. Tako u Pričama Solomonovim 9:10; 30:3 nalazimo – da’at qadoshim שיםֹקד דעת, a u Brojevima 24:16 – da’at elyonin עליון דעת) uporedo sa ‘imre el אמרי־אל „Božji govor“). U svakom od ovih konteksta reč je o božanskoj mudrosti. Termini se javljaju i u polu-paralelizmu u Ponovljenim zakonima 26:19:
„I da će te podignuti nad sve narode, koje je stvorio hvalom, imenom i slavom, da budeš narod svet Gospodu Bogu svojemu, kao što ti je govorio.“
Konstruktni izrazi u ovoj podkategoriji označavaju jedinstvene pojmove u kojima jedan element određuje drugi, funkcionišući slično pojavi hendijade.³⁰ Izraz qaddishe elyonin עליונין קדישי mogao bi se stoga prevesti kao „najviši sveti“.
(2) Morfološki, reč qaddishe י ֵקדיש očigledno stoji u konstruktnom stanju. To jednostavno zapažanje bilo je povod koji je naučnike naveo da izraz analiziraju kao dve imenice u konstruktnom odnosu. Postoji, međutim, još jedan gramatički presedan za ovakvu konfiguraciju, koji, iako predstavlja mnogo ređu pojavu, nudi još jedan način čitanja izraza qaddishe elyonin עליונין קדישי. U nizu biblijskih odlomaka nalazi se kolokacija nomen regens i prideva koji se s tom imenicom slaže. U tim slučajevima nema nomen rectum koji bi „dopunio“ imenicu u konstruktnom stanju. Umesto toga, značenje izraza je u suštini istovetno češćoj kolokaciji imenice u apsolutnom stanju + prideva. Ova pojava se može prepoznati, na primer, u sledećim izrazima, prema masoretskoj vokalizaciji:³¹
Isaija 36:2 (= 2. Carevima 18:17): behel kabed
Zaharija 14:4: ge gadolah me'od
Propovednik 8:10: wa'saday kammigdalot
I prema ovom objašnjenju izraz se može prevesti kao „Najviši Sveti“. Množinski oblici i imenice i prideva posledica su slaganja oba elementa u broju (i rodu), a ne prosto sintaksičkog spajanja dve nezavisne imenice. Upotreba množine bi stoga imala isto značenje i za imenicu i za pridev.
Prema obe ove mogućnosti, odluka o tome da li qaddishe קדישי tumačiti kao upućivanje na jednu ili na više božanskih ličnosti bila bi stoga stvar tumačenja. Upotrebu pluralis excellentiae ili maiestatis u ovom izrazu gotovo svi naučnici već priznaju kada je reč o reči elyonin עליונין. Ovde predloženo tumačenje ukazuje na to da se isti argument može izneti i u vezi sa rečju qaddishe קדישי. ³² U tom slučaju, izraz se može čitati kao „najviši Sveti“, poistovećen sa samim JHVH, koji se izdvaja među različitim božanskim likovima u Danilu 7. Podudarnost „onoga nalik čoveku“ iz viđenja sa qaddishe elyonin עליונין קדישי iz tumačenja bila bi prema ovom čitanju krajnje verovatna – oboje upućuju na JHVH, koji treba da primi večnu vlast i suverenost. Prošireni izraz am qaddishe elyonin עליונין קדישי עם odnosio bi se tada na narod JHVH, to jest na narod Izrailja, koji će u zemaljskoj oblasti imati koristi od vlasti JHVH na nebeskoj ravni.³³ (Segal, Dreams, Riddles, and Visions: Textual, Contextual, and Intertextual Approaches to the Book of Daniel, priredili John Barton, Reinhard G. Kratz i Markus Witte [De Gruyter, 2016], 5. Reconsidering the Theological Background of Daniel 7, str. 140-143)
Ako ovo prihvatimo kao ispravno tumačenje aramejske formulacije, onda Sveti koji vladaju kao Najviši moraju biti Starac danima i Sin čovečji. Time se jednostavno pruža dodatna potvrda da su ove dve različite Osobe jednake jedna drugoj po prirodi, sili, slavi i časti.
Dodatna literatura