Još o hristologiji Justina Mučenika
U ovoj objavi navodim komentare uglednog evangeličkog naučnika i profesora Michaela F. Birda o hristološkim gledištima hrišćanskog apologete iz 2. veka, Justina Mučenika. Sav podebljani tekst i isticanje verzalom su moji:
Kod ranih apologeta, uključujući Justina Mučenika, Teofila Antiohijskog, Atinagoru i Poslanicu Diognetu, dolazi do pojačavanja hristologije Logosa.
Justin ne pominje izričito Četvrto jevanđelje, ali je daleko verovatnije nego ne da za njega zna i da na njega aludira,90 a njegovu teologiju Logosa najbolje je razumeti u svetlu njegovog jovanovskog nasleđa.91
Justinov Logos je Božje sredstvo otkrivenja ljudima (Dial. 128.2).
Čitav svet je nastao kroz „Reč Božju“ (Dial. 84.2; 1 Apol. 59.5; 64.5; 2 Apol. 6.3).92
Logos nosi različita imena iz Svetog pisma, kao što su „Slava Gospodnja“, „Sin“, „Mudrost“, „Anđeo“, „Bog“, „Gospod“, „Logos“ i „Zapovednik“ (Dial. 61.1; up. 126.1; 128.1).
Logos je seme razuma93 kojim su filozofi i varvari mogli da spoznaju istinu (1 Apol. 5.4; 44.10; 46.1-6; 2 Apol. 13.3-6).
„Božanski Logos“ pokretao je proroke da prorokuju (1 Apol. 36.1).
Isus je, dakle, kao Logos ona „razumna sila“ (Dial. 61.1) ili „razumno načelo“ (2 Apol. 10.1), koje je „poprimilo telesni oblik i postalo ljudsko biće“ (1 Apol. 5.4; 23.2; 63.10) uzevši na sebe „telo“ (1 Apol. 32.10; 66.2; Dial. 45.4; 84.2; 100.2).94
Trifon sažima Justinovo shvatanje Boga koji je postao čovek: „Ti kažeš da je taj Hristos postojao kao Bog PRE VEKOVA, a zatim da je pristao da bude rođen i postane čovek“ (Dial. 48.1).
Justin piše da je Hristos „rođen od Boga … kao Logos Božji“ (1 Apol. 22.2), rođen na poseban način od device (Dial. 63-70; 1 Apol. 21.1-2; 22.2; 23.2; 32.10-33.9; 46.5; 63.16).
Težište Justinove hristologije jeste dokazivanje postojanja Boga pored Boga Oca, prve Sile, prvorođenog i jedinorodnog Sina nerođenog Oca, Logosa koji jeste Hristos (Dial. 61.1-3; 1 Apol. 13.3; 21.1; 22.1-2; 23.2; 32.10; 46.2; 53.2; 60.7; 63.4, 10, 15; 2 Apol. 10.3, 8).
U tom smislu možemo uočiti veoma snažan osećaj božanstva pripisanog Logosu.
„Logos je božanski“ ([ho logos theios] 1 Apol. 10.6; 36.1); on je preegzistentan pre stvaranja, i „već je postojao kao Bog“ (Dial. 61.1; 62.1-4; 87.2; 129.3; 2 Apol. 6.3).
Logos je „sin istinitog Boga“ (1 Apol. 13.3) i njemu se ukazuje obožavanje (Dial. 38.1; 1 Apol. 6.2; 13.3-4; 2 Apol. 13.4).
Pa ipak, Sin nije Otac, već „prvorođeni od Boga, koji je takođe Bog“ (l_ogos prototokos on tou theou kai theou hyparchei;_ 1 Apol. 63.15).
Justinove analogije za Hristovo božanstvo u odnosu na Boga Oca jesu poput misli koja proishodi iz uma ili poput vatre koja pali vatru.
Isus je rođen od Oca, a nije odsecanje (apotome) njegove suštine (ousia; Dial. 61.2; 128.3-5).
Isus se razlikuje po broju, ali ne po supstanciji (Dial. 56.11; 128.4; 129.3). Eric Osborn dovoljno dobro sažima Justinovu misao: „Reč je Božji prvorođeni, SAM BOG, drugi za njim po broju, ali jedno s njim PO SUŠTINI.“95
Ipak, Justin podrazumeva i izvesnu podređenost, jer je Bog nerođen, a sve posle njega je rođeno i propadljivo (Dial. 5.4), te Sin drži „drugo mesto“, dok je proročki duh „na trećem mestu“ (1 Apol. 13.3-4; 60.7).96
Justin tvrdi da je Logos „drugi Bog i Gospod pod Tvorcem svih stvari, koji se naziva Anđelom, jer objavljuje čoveku sve što Tvorac sveta – iznad koga nema drugog Boga – želi da im otkrije“ (Dial. 56.4; up. 55.1; 56.17; 61.1; 128.4; 129.4).
Taj anđeo, „nazvan Bogom, razlikuje se od Boga Tvorca; razlikuje se, naime, po broju, ali ne po umu“ (Dial. 56.11).
Bog pod Bogom potkrepljuje se navođenjem Psalma 45:6-7 i 110:1 (Dial. 56.14).
Justin poistovećuje Boga sa Anđelom Gospodnjim, a tog Anđela sa preovaploćenim Hristom, koji se javio Mojsiju u ognju. (Dial. 57-60; 127. 4; 1 Apol. 62.3-4; 63.7-8, 17).97_(Bird,_ Jesus Among the Gods: Early Christology in the Greco-Roman World [Baylor University Press, Waco, TX 2022], str. 149-151)
95 Eric F. Osborn, Justin Martyr (BZHT 47; Tibingen: Mohr Siebeck, 1973), 28. Up. Bousset (Kyrios Christos, 401), koji je apologete sažeo ovako: „Hrišćani ne obožavaju čoveka, nego ovaploćeni Logos, koji u potpunosti pripada samoj suštini božanstva.“
96 L. W. Barnard (Justin Martyr: His Life and Thought [Cambridge: Cambridge University Press, 1967], 100) ističe: „Bilo je neizbežno da njegov nesistematizovan jezik o izvedenoj prirodi logosa kasnije bude podložan arijanskom tumačenju. Ipak, jednako je jasno da je Justin verovao u PUNO BOŽANSTVO SINA.“ Grillmeier (Christ in Christian Tradition, 1:110) vidi Justinovu subordinaciju u mnogo oštrijim crtama: „Postoji deus inferior podređen theos hypsistos“ (kurziv u originalu).
97 Justin često navodi Postanje 19:24 (LXX): „pusti Gospod na Sodom i na Gomoru od Gospoda s neba dažd od sumpora i ognja“, u Dial. 56.23; 60.5; 127.5; 129.1. (Isto, str. 151)
ZA DALJE ČITANJE
JUSTIN MUČENIK O BEZIMENOM BOGU
Svedočanstvo Justina Mučenika o Hristovom suštinskom i večnom božanstvu
POGREŠNO ČITANJE JUSTINA OD STRANE JEDNOG PRAVOSLAVCA
Ponovni osvrt na iskrivljavanje Justina Mučenika kod Šabira Alija, 1. deo
Antenikejsko svedočanstvo o Isusovom božanstvu