Džozef Smit binitarijanac
Sledeće predavanje Džozefa Smita, lažnog proroka mormonske vere, preuzeto je iz: Predavanja o veri / Peto predavanje. Može mu se pristupiti i ovde:
Peto teološko predavanje o veri, oko januara–maja 1835.
Čitaoci će videti da je Smit isprva učio da postoje samo dve božanske Osobe, Otac i Sin, i da je Otac bio Osoba duha, a ne Osoba koja je imala telo od mesa. Smit je takođe poricao ličnost Svetog Duha, tvrdeći da je on prosto um Oca i Sina. Sva isticanja su moja.
Predavanje 5 PETO PREDAVANJE.
O veri.
ODELJAK V.
1 U našim ranijim predavanjima govorili smo o biću, karakteru, savršenstvima i svojstvima Boga. Pod savršenstvima podrazumevamo savršenstva koja pripadaju svim svojstvima njegove prirode. U ovom predavanju govorićemo o Božanstvu: mislimo na Oca, Sina i Svetoga Duha.
2 Postoje dve osobe koje čine veliku, neuporedivu, upravljačku i vrhovnu silu nad svim stvarima — kojima je sve stvoreno i načinjeno, što jeste stvoreno i načinjeno, bilo vidljivo ili nevidljivo: bilo na nebu, na zemlji, ili u zemlji, pod zemljom, ili kroz neizmernost prostora — To su Otac i Sin**: pri čemu je Otac osoba duha, slave i sile**: koja poseduje svako savršenstvo i puninu: Sin, koji beše u naručju Očevom, jeste osoba šatora, načinjen ili oblikovan poput čoveka, to jest u obličju i podobiju čoveka, ili, tačnije, čovek je oblikovan po njegovom podobiju i po njegovom liku; — on je takođe verni lik i podobije osobe Oca: poseduje svu puninu Očevu, to jest istu puninu sa Ocem; budući od njega rođen, i beše određen pre postanja sveta da bude žrtva pomirenja za grehe svih onih koji poveruju u njegovo ime, i naziva se Sinom zbog tela — i u stradanju je sišao ispod onoga što čovek može da pretrpi, ili, drugim rečima, pretrpeo je veća stradanja i bio izložen snažnijim protivrečenjima nego što ijedan čovek može biti. Ali uprkos svemu tome, održao je zakon Božji i ostao bez greha: pokazujući time da je u moći čoveka da održi zakon i da takođe ostane bez greha. I takođe, da bi kroz njega pravedan sud došao na svako telo, i da svi koji ne hode u zakonu Božjem mogu pravedno biti osuđeni zakonom i da nemaju izgovora za svoje grehe. A on, budući jedinorodni od Oca, pun milosti i istine, i pobedivši, primio je puninu slave Očeve — posedujući isti um sa Ocem, **koji um jeste Sveti Duh, koji svedoči o Ocu i Sinu, i ova trojica su jedno**, ili drugim rečima, ova trojica čine veliku, neuporedivu, upravljačku i vrhovnu silu nad svim stvarima: kojima je sve stvoreno i načinjeno, što beše stvoreno i načinjeno: i ova trojica čine Božanstvo, i jedno su: Otac i Sin poseduju isti um****, istu mudrost, slavu, silu i puninu: ispunjavajući sve u svemu — Sin je ispunjen puninom Uma, slave i sile, ili, drugim rečima, Duha, slave i sile Očeve — poseduje sve znanje i slavu, i isto carstvo: sedi s desne strane sile, u vernom liku i podobiju Oca — Posrednik za čoveka — budući ispunjen puninom Uma Očevog****, ili, drugim rečima, Duha Očevog: koji se Duh izliva na sve koji veruju u njegovo ime i drže njegove zapovesti: i svi koji drže njegove zapovesti rašće od milosti do milosti i postaće naslednici nebeskog carstva i sunaslednici sa Isusom Hristom; posedujući isti um, preobraženi u isti lik ili podobije, čak i u verni lik onoga koji ispunjava sve u svemu: budući ispunjeni puninom njegove slave, i postaće jedno u njemu, kao što su Otac, Sin i Sveti Duh jedno.
3 Iz prethodnog prikaza Božanstva, koji je dat u njegovim otkrivenjima, Sveti imaju položen siguran temelj za vršenje vere ka životu i spasenju, kroz pomirenje i posredovanje Isusa Hrista, čijom krvlju imaju oproštenje greha, a takođe i sigurnu nagradu pripremljenu za njih na nebu, naime učešće u punini Oca i Sina, kroz Duha. Kao što Sin učestvuje u punini Očevoj kroz Duha, tako i sveti treba, istim Duhom, da postanu učesnici iste punine, da uživaju istu slavu; jer kao što su Otac i Sin jedno, tako na isti način i sveti treba da budu jedno u njima, kroz ljubav Oca, posredovanje Isusa Hrista i dar Svetoga Duha; oni treba da budu naslednici Božji i sunaslednici sa Isusom Hristom.
Pitanje. O čemu govore prethodna predavanja?
Odgovor. O biću, savršenstvima i svojstvima Božanstva. -[§5. ¶1.]-
P. Šta treba da razumemo pod savršenstvima Božanstva?
O. Savršenstva koja pripadaju njegovim svojstvima.
P. Koliko osoba ima u Božanstvu?
O. DVE: Otac i Sin. -[§5. ¶1.]-
P. Kako dokazujete da u Božanstvu postoje DVE OSOBE?
O. Svetim pismom. Postanje 1:26. Takođe §2. ¶6. I Gospod Bog reče Jedinorodnome, koji beše s njim od početka: Da načinimo čoveka po svome liku, po svome podobiju — i bi tako. Postanje 3:22. I Gospod Bog reče Jedinorodnome: Gle, čovek posta kao jedan od nas: da zna dobro i zlo. Jovan 17:5. „I sada proslavi ti mene, Oče, u tebe samoga, slavom koju imadoh u tebe prije nego svijet postade.“ -[§5. ¶2.]-
P. Šta je Otac?
O. On je osoba slave i sile. -[§5. ¶2.
P. Kako dokazujete da je Otac osoba slave i sile?
O. Isaija 60:19. „Neće ti više biti sunce vidjelo danju, niti će ti sjajni mjesec svijetliti; nego će ti Gospod biti vidjelo vječno i Bog tvoj biće ti slava.“ 1. Dnevnika 29:11. „Tvoje je, Gospode, veličanstvo i sila i slava“ Psalam 29:3. „Glas je Gospodnji nad vodom, Bog slave grmi“ Psalam 79:9. „Pomozi nam, Bože, spasitelju naš, radi slave imena svojega“ Rimljanima 1:23. „I zamijeniše slavu besmrtnoga Boga podobijem smrtnoga čovjeka“ Drugo, o sili. 1. Dnevnika 29:4. „Tvoje je, Gospode, veličanstvo i sila i slava“ Jeremija 32:17. „Ah, Gospode Gospode! Eto, ti si stvorio nebo i zemlju silom svojom velikom i mišicom svojom podignutom; ništa nije tebi teško.“ Ponovljeni zakoni 4:37. „I što mu mili bijahu oci tvoji, zato izabra sjeme njihovo nakon njih, i izvede te sam velikom silom svojom iz Misira“ 2. Samuilova 22:33. „Bog je krjepost moja i sila moja“ Jov 26, počevši od 7. stiha, do kraja poglavlja. „On je razastro sjever nad prazninom, i zemlju objesio ni na čem. Zavezuje vode u oblacima svojim, i ne prodire se oblak pod njima. Drži prijesto svoj, razapinje oblak svoj nad njim. Među je postavio oko vode dokle ne bude kraj svjetlosti i mraku. Stupovi nebeski tresu se i drhću od prijetnje njegove. Silom je svojom pocijepao more, i razumom svojim razbio bjesnilo njegovo. Duhom je svojim ukrasio nebesa, i ruka je njegova stvorila prugu zmiju. Gle, to su dijelovi putova njegovijeh; ali kako je mali dio što čusmo o njemu? I ko će razumjeti grom sile njegove?“
P. Šta je Sin?
O. Prvo, on je osoba šatora. -[§5. ¶2.]-
P. Kako to dokazujete?
O. Jovan 14:9, 10, 11, „Isus mu reče: Toliko sam vremena s vama i nisi me poznao, Filipe? Ko je vidio mene, vidio je Oca; pa kako ti govoriš: Pokaži nam Oca? Zar ne vjeruješ da sam ja u Ocu i Otac u meni? Riječi koje vam ja govorim ne govorim od samoga sebe, nego Otac koji prebiva u meni on tvori djela. Vjerujte mi da sam ja u Ocu i Otac u meni“ Drugo, budući osoba šatora, načinjen je ili oblikovan poput čoveka, to jest u obličju i podobiju čoveka. -[§5. ¶2.]- Filipljanima 2. „Zato neka je u vama ista misao koja je i u Hristu Isusu, Koji budući u obličju Božijem, nije smatrao za otimanje to što je jednak sa Bogom, Nego je sebe ponizio uzevši obličje sluge, postao istovjetan ljudima, i izgledom se nađe kao čovjek; Unizio je sebe i bio poslušan do smrti, i to do smrti na krstu“ Jevrejima 2:14, 16. „A pošto ta djeca imaju zajednicu u krvi i mesu, i On uze najprisnijeg udjela u tome“ „Jer, zaista se ne prisajedini anđelima, nego se prisajedini sjemenu Avraamovu.“ Treće, on je takođe u podobiju osobe Oca. -[§5. ¶2.]- Jevrejima 1:1, 2, 3. „Bog koji je iz davnine mnogo puta i raznim načinima govorio ocima preko Proroka, U ove posljednje dane govorio je nama preko Sina, kojega postavi nasljednikom svega, kroz kojega je i vijekove stvorio; On koji je sjaj slave i obličje bića Njegovoga“ Ponovo, Filipljanima 2:5, 6. „Zato neka je u vama ista misao koja je i u Hristu Isusu, Koji budući u obličju Božijem, nije smatrao za otimanje to što je jednak sa Bogom“
P. Da li je Ocem i Sinom sve stvoreno i načinjeno, što beše stvoreno i načinjeno?
O. Jeste. Kološanima 1:15, 16, 17. „Koji je ikona Boga nevidljivoga, Prvorođeni prije svake tvari, Jer Njime bi sazdano sve, što je na nebesima i što je na zemlji, što je vidljivo i što je nevidljivo, bili prijestoli ili gospodstva, ili načalstva ili vlasti; sve je Njime i za Njega sazdano. I On je prije svega, i sve u njemu postoji.“ Postanje 1:1. „U početku stvori Bog nebo i zemlju.“ Jevrejima 1:2. -[Bog]- „U ove posljednje dane govorio je nama preko Sina, kojega postavi nasljednikom svega, kroz kojega je i vijekove stvorio“
P. Da li on poseduje puninu Očevu?
O. Poseduje. Kološanima 1:19. 2:9. „Jer (Otac) blagoizvoli da se u Njemu nastani sva punoća.“ „Jer u Njemu obitava sva punoća Božanstva tjelesno,“ Efescima 1:23. -[Hristovo]- „Koja je tijelo njegovo, punoća Onoga koji sve ispunjava u svemu.“
P. Zašto se naziva Sinom?
O— Zbog tela. Luka 1:33. „zato i ono što će se roditi biće sveto, i nazvaće se Sin Božiji.“ — Matej 3:16, 17. „I krstivši se Isus iziđe odmah iz vode; i gle, otvoriše mu se nebesa“ -[Jovan]- „i vidje Duha Božijega gdje silazi kao golub i dolazi na njega. I gle, glas sa nebesa koji govori: Ovo je Sin moj ljubljeni koji je po mojoj volji.“
P. Da li ga je Otac odredio, pre postanja sveta, da bude žrtva pomirenja za grehe svih onih koji poveruju u njegovo ime?
O. Jeste. 1. Petrova 1:18, 19, 20. „Znajući da se propadljivim srebrom ili zlatom ne iskupiste iz svojega sujetnoga življenja, od otaca vam predanoga, Nego časnom krvlju Hrista, kao Jagnjeta neporočnog i bezazlenog, Predviđenog još prije postanja svijeta, a javljenog u posljednja vremena radi vas,“ Otkrivenje 13:8. „pokloniše se njoj svi oni koji žive na zemlji“ -[zver]- „čije ime nije zapisano u Knjizi života Jagnjeta zaklanoga od postanja svijeta.“ 1. Korinćanima 2:7. „Nego govorimo premudrost Božiju u tajni sakrivenu, koju predodredi Bog prije vijekova za slavu našu,“
P. Da li Otac i Sin poseduju isti um?
O. Poseduju. Jovan 5:30. -[Hristos]- „Ja ne mogu ništa činiti sam od sebe. Kako čujem onako sudim, i sud je moj pravedan; jer ne tražim volju svoju no volju Oca koji me je poslao.“ Jovan 6:38. -[Hristos]- „Jer sam sišao s neba ne da tvorim volju svoju, nego volju Oca, koji me posla.“ Jovan 10:30. -[Hristos]- „Ja i Otac jedno smo.“
P. Šta je taj um?
O. Sveti Duh****. Jovan 15:26. „A kada dođe Utješitelj, koga ću vam ja poslati od Oca, Duh Istine, koji od Oca ishodi, On će svjedočiti za mene.“ -[Hristu.]- Galatima 4:6. „A pošto ste sinovi, posla Bog Duha Sina svojega u srca vaša“
P. Da li Otac, Sin i Sveti Duh čine Božanstvo?
O. Čine. -[§5. ¶2.]- Neka učenik ovaj pasus nauči napamet.
P. Da li onaj koji veruje u Hrista Isusa, kroz dar Duha, postaje jedno sa Ocem i Sinom, kao što su Otac i Sin jedno?
O. Postaju. Jovan 17:20, 21. „Ne molim pak samo za njih“ (apostoli) „nego i za one koji zbog riječi njihove povjeruju u mene: Da svi jedno budu, kao ti, Oče, što si u meni i ja u tebi, da i oni u nama jedno budu da svijet vjeruje da si me ti poslao.“
P. Da li prethodni prikaz Božanstva polaže siguran temelj za vršenje vere u njega ka životu i spasenju?
O. Polaže.
P. Kako to dokazujete?
O. Trećim pasusom ovog predavanja. Neka učenik i njega nauči napamet.
Dodatna literatura