Ponovni osvrt na Melhisedeka
U ovom tekstu izdvajam odeljak o Melhisedeku iz knjige Džejmsa Kugela Tradicije Biblije: Vodič kroz Bibliju kakva je bila na početku naše ere, poglavlje 8. Melhisedek (POSTANJE 14:17-20), koju je 1998. objavio Harvest University Press, Kembridž, Masačusets / London, Engleska. Sav naglasak je moj.
MELHISEDEK je u Bibliji neka vrsta zagonetke. Ne saznajemo ime njegovog oca ni njegove majke, niti bilo šta o njegovoj porodici. On se ne pominje ni na jednom od raznih spiskova Nojevih potomaka. Ne kaže nam se kada je rođen — pa čak ni da je rođen — a Biblija podjednako ćuti i o njegovoj smrti. Niti se, kad smo već kod toga, sa sigurnošću zna gde se nalazilo njegovo carstvo, Salim. Tako je gotovo sve u vezi s njim bilo tajanstveno za drevne tumače. Njegov susret sa Avramom svakako je delovao kao da treba da prenese neku pouku — ali koju tačno? U tom susretu se zapravo ništa nije dogodilo, osim što je Melhisedek izneo hranu i potom blagoslovio Avrama (kao što će sveštenici kasnije blagosiljati narod koji je dolazio u jerusalimski Hram). Avram mu je zatim, kako izgleda, dao desetak (kao što je i narod trebalo da donosi desetke u hram). Ali upravo su te pojedinosti bile ono što je u toj priči najviše zaintrigiralo. Jer se Melhisedek time pokazivao kao sveštenik. Ali kako je to moguće? Samo sveštenstvo još nije bilo ustanovljeno, niti je jerusalimski Hram bio sagrađen. A ipak, tu je Melhisedek, otvoreno opisan kao „sveštenik Boga Višnjega“. Ne samo to, nego Melhisedek očigledno nije imao ni najmanju vezu sa sveštenstvom koje će naposletku biti ustanovljeno u Izrailju — jer sveštenstvo je bilo nasledno, a njegova porodična loza vodila je preko Avrama, a ne preko Melhisedeka! Ko je bio taj takozvani sveštenik?…
Pravedni car i sveštenik
Druge stvari su, međutim, ukazivale na to da je Melhisedek morao biti značajna ličnost sam po sebi. Pre svega, Melhisedek na hebrejskom izgleda znači nešto poput „car pravednosti“ ili „car pravde“. Nekima je palo na pamet da to možda i nije njegovo pravo ime, nego — poput izraza „car Salimski“ i „sveštenik Boga Višnjega“ — titula, koja bi mogla da sadrži ključ njegovog stvarnog značaja. Možda je bio izuzetno pravedan i pravičan car.
[Jerusalimov] prvi osnivač bio je vođa Hananaca, na svom maternjem jeziku nazvan „pravedni car“ — jer to je uistinu i bio. –Josif Flavije, Judejski rat 6:438
„on je po značenju svoga imena prvo car pravde“ –Jevrejima 7:2
Štaviše, pošto je „Salim“ odgovarao poslednjem delu imena „Jerusalim“, neki tumači su zaključili da je Melhisedek bio prvi car i osnivač Jerusalima. Zaista, ako je bio „sveštenik“, možda je u Jerusalimu osnovao i neku vrstu svetilišta, preteču velikog hrama koji će tamo biti sagrađen vekovima kasnije:
Iz tog razloga on je prvi služio kao sveštenik pred Bogom i, pošto je prvi sagradio hram, dao je gradu koji se ranije zvao „Salim“ ime Jerusalim [shvaćeno na grčkom kao „Sveti Salim“]. –Josif Flavije, Judejski rat 6:438 (takođe Judejske starine 1:180-181)
Postavljen je za cara zbog svoje veličine … a uz to je bio i prvosveštenik, koju je službu nasledio od Noja. –Jefrem, Tumačenje Postanja 11:2 Jerusalimski hram sagrađen je na njegovom [Melhisedekovom] području, kao što stoji: „I Melhisedek, car salimski …“ [Postanje 14:18], a „Salim“ znači Jerusalim, kao što stoji: „Njegovo [Božje] prebivalište utvrđeno je u Salimu, i stan njegov na Sionu“ [Psalam 78:3 (u nekim tekstovima: 2)]. –Midraš ha-Gadol Postanje 11:10
Sveštenik postavljen od Boga
Postojao je, međutim, još jedan činilac koji se ticao Melhisedekovog pravog identiteta. Ime „Melhisedek“ pojavljuje se na još jednom mestu u hebrejskoj Bibliji, u usputnom pominjanju u Psalmu 110. Jezik ovog psalma je na hebrejskom donekle nejasan; evo jednog savremenog prevoda njegovih uvodnih redova:
Gospod reče gospodu mome: „Sedi meni s desne strane, dok ne položim neprijatelje tvoje za podnožje nogama tvojim.“
Gospod će sa Siona poslati moćni skiptar tvoj. Vladaj usred neprijatelja svojih!
Tvoj narod će se dragovoljno prineti u dan kada povedeš vojsku svoju na svete gore. Iz utrobe zore, kao rosa, doći će ti tvoja mladost.
Gospod se zakleo i neće se predomisliti: „Ti si sveštenik doveka, po redu Melhisedekovom.“ –Psalam 110:1-4
Drevni čitaoci priče o Avramu i Melhisedeku u Postanju obraćali su se ovom psalmu da bi razjasnili njen značaj. Ali to je pre svega značilo odlučiti kome su te reči upućene i šta znače. Tu je presudnu ulogu odigrao potencijalno dvosmislen sistem pisanja biblijskog hebrejskog: hebrejske reči koje odgovaraju gore istaknutima mogle su se zapravo čitati i razumeti na dva radikalno različita načina. To je dovelo do razvoja dve različite škole mišljenja o identitetu Melhisedeka među drevnim tumačima Biblije.
Jedan način razumevanja istaknutih reči u Psalmu 110:4 bio je: „Ti si sveštenik doveka po mojoj naredbi [ili „mene radi“], o Melhisedeče.“ Ako je to ispravan prevod, onda se čitav psalam obraća Melhisedeku, pa sve ostalo u psalmu što se odnosi na „tebe“ mora, dakle, govoriti o Melhisedeku. Psalam bi tako, izgleda, kazivao da je Melhisedeka u sveštenstvo postavio sam Bog (jer bi ceo 4. stih sada glasio: „Gospod se zakleo i neće se predomisliti: ’Ti si sveštenik doveka po mojoj naredbi, o Melhisedeče’“). To bi se, naravno, poklapalo sa njegovim opisom u Postanju kao „sveštenik Boga Višnjega“ — zaista, sveštenik koga je lično postavio Bog nije mogao biti običan sveštenik, nego drevni preteča uzvišene službe prvosveštenika:
Kada je prvosveštenik Boga Svevišnjeg video kako se on [Avram] približava noseći svoj plen … – Filon, O Avramu 235
Ti [o Bože] si onaj koji je postavio Melhisedeka za prvosveštenika u Svojoj službi. – Apostolske ustanove 8.12.23
I Melhisedek, car Jerusalima … bio je sveštenik koji je služio u prvosveštenstvu pred Bogom Svevišnjim. – Targum Neofiti Postanje 14:18
Nebeski Melhisedek
Ali tumačenje Avramovog susreta sa Melhisedekom u svetlu Psalma 110 vodilo je i drugim, radikalnijim zaključcima. Uostalom, Melhisedek opisan u psalmu delovao je u izvesnom smislu natčovečanski. Njegov carski skiptar došao je od samog Boga („Gospod će sa Siona poslati moćni skiptar tvoj“). Zapravo, Melhisedek je očigledno onaj „gospod“ koji se pominje u prvom redu, kome je Bog zapovedio da „sedne njemu s desne strane“, poput neke vrste anđela ili božanskog bića.
Upravo je iz ovog tumačenja Psalma 110 proizašao lik nebeskog Melhisedeka, anđeoskog bića koje sedi pored božanskog prestola. Takav Melhisedek nalazi se u svicima sa Mrtvog mora, gde se (u tekstu koji potiče s početka prvog ili iz drugog veka pre nove ere) za njega kaže da je spreman da kazni krivce i spase pravednike u veliki dan obračuna:
Melhisedek će izvršiti osvetu zakona Bož[jih toga dana i on će ih izba]vi[ti od] Velijala i od svih njegovih s[rodnih duhova,] a u pomoć će mu (doći) svi „bogovi“ [pravde,] i on [Melhisedek] je onaj k[oji će toga dana stati nad] svim sinovima Božjim i ustano[viće] ovaj [sa]bor.
Ovo je Dan m[ira, o k]ome je [Bog] govorio [od davnina rečima] proroka [Isa]ije, koji je rekao: „[Kako] su krasne na gorama noge glasn[ik]a, [koji o]bjavljuje mir.“ – (11Q13) Melhisedekov tekst 2:13-16
Moguće je da je tumačenje imena „Melhisedek“ imalo ulogu u razumevanju tačnih funkcija ovog anđela: on je „car pravde“ u smislu da „će izvršiti osvetu zakona Božjih“. Ovo razumevanje odgovara i tvrdnji psalma da „će suditi narodima“ (Psalam 110:6). Neki su ovog anđeoskog Melhisedeka poistovećivali sa arhanđelom Mihailom. U jednom liturgijskom tekstu među svicima sa Mrtvog mora nalaze se dalja moguća pominjanja Melhisedeka anđela; nažalost, tekst je ovde prilično fragmentaran:
] svešten[ici
B]og znanja i [
Melhi[sedek, sveštenik u sabo]ru Božjem – (4Q401) Pesme subotnje žrtve 11:1-3
] sveti [
Svetos]t [?] posvećuju [
Mel]hisedek [ –(4Q401) Pesme subote 22:1-3
Iako su oba odlomka fragmentarna, ako je dopuna imena Melhisedek ispravna, iz celokupnog konteksta (naime, himne koja opisuje službu Bogu koju vrše anđeli u nebeskom hramu) izgledalo bi da je Melhisedek i ovde anđeo, štaviše možda najviši od anđela koji služe Bogu na nebu. Još jedna presudna dvosmislenost u Psalmu 110 takođe je doprinela poistovećivanju Melhisedeka sa anđelom ili nebeskim bićem. Reč je o stihu koji je gore preveden kao: „Iz utrobe zore, kao rosa, doći će ti tvoja mladost.“ To se moglo prevesti i na radikalno drugačiji način — i jeste. Stari grčki („Septuaginta“) prevod ovog stiha glasi:
Iz utrobe, pre zvezde Danice, rodio sam te. – Septuaginta, Psalam 110:5 [sic]
Ako je te reči Bog izgovorio Melhisedeku (kao što se u kontekstu činilo), onda su one značile da je Melhisedek Božji „sin.“ A izraz „sinovi Božji“, kao što smo videli, na drugim mestima shvatan je kao da se odnosi upravo na anđele**. Ako je tako, onda je ovaj „sin Božji“ koji sedi Bogu s desne strane morao biti anđeo zadužen da izvršava božansku pravdu na zemlji, anđeoski „car pravde**.“
Donekle srodan Melhisedek pojavljuje se u delu zvanom 2. Enoh, koje možda potiče s početka prvog veka nove ere. U tom tekstu Melhisedeka, kako izgleda, rađa Sopanim (ili „Sotonim“), žena Nojevog (mitskog) brata Nira, bez ikakvog prethodnog čina polnog opštenja (****2. Enoh 71:2). Zamisao da je Melhisedek tako začet možda je u skladu sa upravo viđenim tumačenjem Psalma 110:5 [sic]: Božje reči „rodio sam te“ značile su da je Melhisedek rođen bez ikakvog ljudskog roditelja. U svakom slučaju, Bog obećava Niru da će Melhisedek, iako dolazi veliki potop da uništi zemlju, biti bezbedan:
Gle, nameravam sada da pošaljem veliko uništenje na zemlju. Ali za dete [Melhisedeka] ne brini, Nire, jer ću uskoro poslati svog arhanđela Gavrila. I on će uzeti dete i staviti ga u vrt edenski, i on neće propasti sa onima koji moraju propasti … A Melhisedek će biti moj sveštenik nad svim sveštenicima, i posvetiću ga i pretvoriću ga u veliki narod koji će me posvećivati. – 2. Enoh (A) 71:27-29
Ma koliko ovaj Melhisedek imao ljudsku majku, ipak izgleda da je stekao natčovečanske crte: čudesno spasen od potopa, njemu je zapravo dopušteno da ponovo uđe u Eden i postaće neka vrsta „sveštenika nad svim sveštenicima“ — u skladu sa Melhisedekovom titulom u Postanju, „sveštenik [neposredno] Bogu Svevišnjem“. (Str. 278-281)
Neobrezani sveštenik?
Istovremeno, činjenicu da je Melhisedek bio sveštenik bez uobičajenog rodoslova i da očigledno nije bio obrezan niti je držao druge jevrejske zakone i običaje, hrišćani su od ranog perioda uzimali kao biblijski dokaz da takve stvari nisu važne.
Jer da je [obrezanje] bilo neophodno, kao što vi mislite, Bog ne bi stvorio Adama neobrezanog, niti bi sa naklonošću gledao na darove Aveljeve, koji je prinosio žrtve a nije bio obrezan, niti bi Mu ugodio Enoh, koji nije bio obrezan… Sveštenik Boga Svevišnjeg, Melhisedek, bio je bez obrezanja, i Avram mu je davao desetke kao prinose. Avram je prvi primio obrezanje u telesnom smislu, pa ga je ipak blagoslovio Melhisedek [neobrezani], po čijem je redu Bog preko Davida [na primer, u Psalmu 110] objavio da će postaviti večnog Sveštenika. –Justin Mučenik, Dijalog s Trifonom 19:3-4 [takođe gl. 33)
Isto tako Melhisedek, sveštenik Boga Svevišnjeg, nije bio obrezan i nije držao subotu, a ipak je izabran za sveštenstvo Božje. –Tertulijan, Protiv Jevreja 2 Drugi su tvrdili suprotno:
Isto tako, [Melhisedek] je rođen obrezan, kao što stoji: „I Melhisedek, car salimski“ [shvaćeno kao car šalema, „potpunog“ ili „savršenog“, dakle obrezan]. –Avot de-rabi Natan (A) 2
Bio je pravedan i rođen je obrezan. –Genesis Raba 26:3
Melhisedek u Samariji
Kao što smo već nazreli, jevrejski izvori uglavnom su smatrali da je Melhisedekovo carstvo, Salim, jednostavno skraćeni oblik imena „Jerusalim“:
I carstvo sodomsko ču da je Avram vratio sve zarobljenike i sav plen, i pođe mu u susret; i dođe u Salim, koji je Jerusalim. –(1Q20) Genesis apokrif kol. 22:12-13
Neki tumači
I na drugim mestima Salim se poistovećuje sa zasebnim mestom:
I dođe Jakov u Salim, grad Sihemov. – Septuaginta, Postanje 33:18
I … Jakov ode gore u Salim, istočno od Sihema, u miru. –Knjiga jubileja 30:1
I Jared rodi Enoha, i on sagradi grad i nazva ga Veliki Salim. –al-Asatir 2:5
Zamisao da se Salim nalazio kod Sihema ili u njegovoj blizini bila bi veoma korisna Samarjanima. Jer i u kasnijim vremenima oni su goru Garizin smatrali svetom i, štaviše, pravim mestom koje je Bog namenio za Svoj hram (a ne Jerusalim). Ako je Melhisedek bio Božji sveštenik na njihovoj teritoriji još u Avramovo vreme, evo biblijskog dokaza da su njihove tvrdnje o svetosti sopstvenog hrama i njegovih sveštenika zaista opravdane.
Melhisedek je bio Sim
Mnogim Jevrejima je takva upotreba priče o Melhisedeku sigurno bila uznemirujuća. Nesumnjivo je situaciju donekle olakšalo suprotno predanje koje je smatralo da je „Melhisedek“ jednostavno počasno ime Sima, Nojevog sina.
O Simu [o tome da je prorok] stoji: „Po Reči Mojoj, Melhisedek“ [Psalam 110:4]. –Seder Olam 21
I Melhisedek, car Jerusalima, koji beše veliki Sim… –Targum Neofiti Postanje 14:18
Isto tako Sim je rođen obrezan, kao što stoji: „I Melhisedek, car salimski …“ [shvaćeno kao da je car bio šalem, „potpun“ ili „savršen“, dakle obrezan]. –Avot de-rabi Natan (A) 2
Ovaj Melhisedek bio je Sim. –Jefrem, Tumačenje Postanja 11:2
[Jevreji] kažu da je on [Melhisedek] bio Sim, Nojev sin, i sabirajući ukupne godine njegovog života [osam stotina godina, prema Postanju 11:11] pokazuju da bi doživeo [vreme] Isaka [te je svakako mogao da sretne Avrama u Postanju 14:18-21]. –Jeronim, Pitanja o Postanju, Postanje 14:18
To poistovećivanje — mada je verovatno drevnog porekla — moralo je pomoći da se Melhisedek „pripitomi“ pred nekim tvrdnjama koje su iznošene o njegovom pravom identitetu. Jer ako je Melhisedek zaista bio Sim, daleki predak Jevreja, i ako je njegovo prvosveštenstvo bilo povezano upravo sa mestom na kome će biti sagrađen veliki hram (Salim, shvaćen kao Jerusalim), onda je ovde zapravo bila samo još jedna potvrda da je Jerusalim oduvek bio Božje izabrano mesto za Njegovo svetilište i da je jevrejski narod, čak i u vreme svojih najdaljih predaka, već bio izabran od Boga da tom svetilištu obezbedi sveštenike. (Str. 281-285)
DALJE ČITANJE
Zar Biblija (takođe) ne predstavlja Melhisedeka kao onoga koji poseduje božanske atribute?
Svici sa Mrtvog mora i Božja jednomnoštvenost: nekoliko zapažanja o Melhisedeku