Kada je Hristos bio raspet?
Odlomci u ovoj objavi preuzeti su iz knjige Gary M. Burge, John: The NIV Application Commentary, koju je objavio Zondervan Academic, Grand Rapids, MI, u septembru 2000. Sav naglasak je moj.
Evo šta Burge kaže u vezi sa Jovanom 13:1:
Problem obeda u Jovanu 13. Jovan 13 nam kaže da Isus večera sa svojim učenicima tokom svoje poslednje besede (13:2). Mnogi čitaoci olako pretpostavljaju da je to Isusov pashalni obed opisan u sinoptičkim jevanđeljima (Matej 26:17-19). Međutim, ovde postoji zagonetka koju svaki tumač mora da prouči. Mnogi komentatori veruju da je Jovan u neskladu sa sinoptičkom hronologijom. Ali, kao što se nadam da ću pokazati, ovo nije nerešiv problem.4
U jevrejskoj kulturi prvog veka dani su počinjali posle zalaska sunca.5 Stoga je dan koji je počinjao posle sumraka, recimo, u četvrtak, bio isti „dan“ kao i petak ujutru i popodne koji su sledili. Takvi dani imali su mesece i datume zasnovane na lunarnom kalendaru (npr. nisan ili tišri, 5. ili 6.). Pasha je padala u prolećnom mesecu nisanu. Četrnaesti nisan bio je „dan Priprave“, kada su klana pashalna jagnjad; veče koje je neposredno sledilo (novi dan) započinjalo je 15. nisan, kada su Jevreji jeli svoj pashalni obed. Tako je jevrejska porodica mogla da zakolje svoje jagnje jednog popodneva u 15 časova (14. nisan) i da ga jede četiri sata kasnije 15. nisana (oba događaja dešavala su se u različitim „danima“).
Prema sinopticima, 14. nisan počeo je u sredu uveče i trajao je kroz četvrtak. U četvrtak ujutru Isus je rekao Petru i Jovanu da pođu pred njim i pripreme njegovu Pashu (Luka 22:7-13). Tako je 15. nisan (Pasha) počeo u četvrtak uveče sa svojim pashalnim obedom (Marko 14:16) i trajao kroz petak. Isus je uhapšen kasno u četvrtak uveče i raspet sledećeg dana (oba događaja odigrala su se 15. nisana). Međutim, ovo je bila neobična Pasha jer je pala blizu subote. Isus je skinut sa krsta zato što je subota trebalo da počne u petak posle zalaska sunca (Marko 15:42). Otuda se te nedelje četvrtak uveče/petak smatrao i „danom priprave za subotu“ i Pashom. Ukratko, Isusov obed u četvrtak uveče zaista je bio pashalni obed prema sinopticima.
Glavni problem u Jovanovom jevanđelju jeste to što autor kaže da je Isus raspet na „dan Priprave“ — verovatno kada su klana pashalna jagnjad (Jovan 19:14, 31). Stoga, ako je petak bio 14. nisan (dan Priprave), onda je i Isusov obed u četvrtak uveče bio 14. nisana i nije mogao biti njegov pashalni obed. Jovan (prema ovom čitanju) smatra da je te nedelje Pasha došla jedan dan kasnije nego što izveštavaju sinoptici.
Rešenja ovog problema javila su se u četiri oblika. (1) Neki tvrde da su sinoptička jevanđelja u pravu i da Jovan ima teološki motiv da Isusa stavi na krst 14. nisana (čineći ga time pashalnim jagnjetom).
(2) Drugi tvrde da je Jovan u pravu. Isus je te noći bio domaćin formalnog obeda sa gostima, a sinoptici imaju teološki motiv da Isusov poslednji obed prikažu kao pashalni obed.6
(3) Treći, opet, tvrde da su oba izveštaja (iako različita) tačna. F. F. Bruce je, na primer, smatrao da je Isus bio domaćin „neuobičajenog“ pashalnog obeda jedan dan ranije.7 Ali, da bi se zauzeo ovaj stav, naučnici su predložili da se Pasha jela i 14. i 15. nisana iz raznih razloga — bilo zbog gužve u hramu i broja zaklane jagnjadi, blizine Pashe suboti, suparničkih kalendara (jednog lunarnog, drugog solarnog), regionalnih razlika (Galileja, Judeja), ili suparničkih načina obeležavanja dana (od zalaska do zalaska ili od izlaska do izlaska sunca). I. H. Marshall svoje rešenje iznosi sažeto: „Naš zaključak jeste da je Isus održao pashalni obed ranije od zvaničnog jevrejskog datuma i da je to mogao da učini usled kalendarskih razlika među Jevrejima.“8 Svaki od ovih predloga je verodostojan.
(4) Postoji i četvrto gledište koje mnogi smatraju zanimljivim i privlačnim. Jasno je da Jovan ovaj obed razume kao isti onaj obed koji opisuju sinoptici. Pominjanje Jude Iskariotskog (13:21-30; up. Matej 26:20-25) čvrsto povezuje to dvoje. Jovan takođe podrazumeva da je ovo zaista bio pashalni obed: hodočasnici su morali da ga jedu u Jerusalimu, _kako je zakon zahtevao (Jovan 11:55; 12:12, 18, 20); bio je to obredni obed sa svečanim „naslanjanjem“ (obaveznim na Pashu); Isus posle obeda nije napustio područje Jerusalima (što je zakon zabranjivao), nego je otišao u Getsimaniju;_9 _delila se pashalna milostinja (13:29); a učenici su bili u stanju „levitske čistote“ (13:10) koje se zahtevalo na Pashu._10 Stoga jovanovski obed jasno ukazuje na pashalni obed.
Ali šta ćemo sa odlomcima koji podrazumevaju da je Isus raspet na „dan Priprave“? Tvrdnja da je prema Jovanu Isus raspet 14. nisana (dan Priprave) usidrena je u pet tekstova koji podrazumevaju da se Pasha još nije dogodila kada je Isus raspet.
• 13:1-2: „A pred praznik Pashe, znajući Isus da je došao njegov čas da pređe iz ovoga svijeta Ocu, ljubivši svoje koji su u svijetu, ljubio ih je do kraja. I kad bi večera“
• 13:29: „A neki mišljahu, budući da u Jude bješe kesa, da mu Isus reče: Kupi što nam treba za praznik; ili da dade štogod siromasima.“
• 18:28: „i oni ne uđoše u sudnicu da se ne bi oskvrnili, nego da bi mogli jesti Pashu.“
• 19:14: „A bješe petak uoči Pashe, oko šestoga časa“
• 19:31: „A budući da bješe petak, pa da ne bi tijela ostala na krstu u subotu, jer bijaše veliki dan ona subota, Judejci zamoliše Pilata da im se prebiju golijeni, pa da ih skinu.“
Ove stihove ćemo razmotriti kasnije u komentaru, ali za sada primećujemo da oni ne podrazumevaju nužno da je obed u Jovanu 13 bio pre Pashe.11 U 13:1 „pred praznik Pashe“ verovatno opisuje kada je Isus znao da je došao njegov čas, a obed pomenut u 13:2 odnosi se na samu Pashu opisanu u 13:1. Jovan 13:29 beleži da Juda mora da obavi kupovinu za praznik, ali to može sasvim lako biti nešto što im treba u tom trenutku ili nešto potrebno za sledeći dan. U 18:28 vlasti strahuju od oskvrnjenja usled dodira sa neznabošcima, ali takva obredna nečistota istekla bi po zalasku sunca (ako je bio 14. nisan). Ovi ljudi verovatno misle na jedenje popodnevnog obeda (chagiga) na dan koji sledi posle pashalne noći (15. nisan).12
Konačno, „dan Priprave“ koji se pominje u 19:14 i 19:31 ne mora nužno da se odnosi na pripremu za Pashu. Može se odnositi na pripremu za subotu. Zapravo, 19:31 tu vezu sa subotom čini izričitom. Marko 15:42 na isti način govori o danu Isusovog raspeća (petku) („jer bijaše petak, to jest uoči subote“). Štaviše, nemamo nijedan vanbiblijski dokaz koji 14. nisan opisuje kao „dan Priprave za Pashu“.13 Mnogi naučnici smatraju da je taj izraz možda naprosto idiom sa značenjem „petak pashalne nedelje“ (ili „dan priprave za subotu unutar pashalne nedelje“).
Ako je ova četvrta linija rasuđivanja ispravna (a sada sam prinuđen da mislim da bi mogla biti), Jovanova hronologija savršeno se uklapa u sinoptički okvir. U četvrtak uveče počeo je 15. nisan, kada je Isus bio domaćin pashalnog obeda; u petak popodne Isus je raspet „na dan Priprave [za subotu] u pashalnoj nedelji“. Priznajem da je ovo objašnjenje bilo dugo i možda složeno. Ali je važno. U kritičkim raspravama o istorijskoj pouzdanosti Jovanovog jevanđelja, problem hronologije i jovanovski izveštaj o stradanju uvek dolaze na ispitivanje.
A evo Burgeovog komentara na Jovana 19:14:
(2) Ako shvatimo da je ovo dan pre jevrejskog pashalnog obeda (14. nisan), Jovan ukazuje na vreme kada je svaki rad prestajao (šesti čas bio je podne), kada se kvasac skupljao po domovima i spaljivao i kada su bezbrojna jagnjad klana u hramu. Ali zauzeti ovo gledište znači da Isusov obed prethodne večeri, u četvrtak, nije bio Pasha, kako tvrde sinoptici. Kod 13:1 (up. 13:29; 18:28; i 19:31) tvrdio sam da se Jovan slaže sa sinopticima da je Pasha bila u četvrtak uveče i da je petak ujutru/popodne 15. nisan. Najbolji način da se „priprava“ (paraskeue) u 19:14 protumači jeste kao priprava za subotu, to jest petak, kako 19:31 podrazumeva. Primetimo da i Marko 15:42 upotrebljava paraskeue upravo na taj način: „jer bijaše petak, to jest uoči subote“ Nijedan dokaz nije pokazao da se reči „dan Priprave“ odnose na bilo koji drugi dan osim na subotu. Paraskeue znači „petak“, a Jovan nam govori da se ovo dogodilo na pashalni petak, to jest u petak pashalne nedelje.58
Dodatna literatura