Hermin posrednički anđeo

Pastir Hermin bio je veoma popularno delo, koje su neki hrišćani čak želeli da uvrste u kanon.

Zanimljiv aspekt ovog spisa jeste to što Herma ima anđela koga preklinje, odnosno moli, da mu pomogne u razumevanju parabole koja mu je bila otkrivana. Anđeo kaže Hermi da bi pre trebalo da moli Boga za značenje, na šta se Herma protivi, izjavljujući da radije priziva Anđela da to učini, budući da je on tu, pored njega, i pokazuje mu sve te tajne:

57 (V.4)

Usrdno sam ga molio (Έδεήθην [edeethen] αυτού πολλά) da mi objasni parabolu o njivi, o gospodaru, o vinogradu, o robu koji je podigao ogradu oko vinograda, o kolju za ogradu, o korovu koji je uklonjen iz vinograda, o sinu i o prijateljima koji su bili savetnici. Jer sam razumeo da je sve to bila parabola. 2. Odgovorio mi je: „Krajnje si drzak u svojim molbama. Ne bi trebalo ništa da tražiš, jer ako nešto treba da ti bude objašnjeno, biće.“ Rekoh mu: „Gospode (Κύριε [Kyrie]), nema svrhe da mi pokazuješ nešto što mi ne objasniš, kada ne znam šta je to. Ako mi govoriš parabole a ne objašnjavaš mi ih, nema svrhe da ih od tebe slušam.“ 3. Ponovo mi reče: „Ko god je sluga Božji i ima Gospoda u svom srcu, traži od njega razumevanje i prima ga. I tumači svaku parabolu; i reči Gospodnje izgovorene u parabolama bivaju mu obznanjene. Ali svi oni koji su slabi i lenji u molitvi oklevaju da bilo šta zatraže od Gospoda. 4. Gospod ima veliko saosećanje i daje bez oklevanja svakome ko od njega traži. Ali ti si osnažen od slavnog anđela i od njega si primio ovu molbu; pošto nisi lenj, zašto ne tražiš razumevanje od Gospoda i ne primiš ga neposredno od njega?“ 5. Rekoh mu: „Gospode (Κύριε [Kyrie]), pošto tebe imam uza se, moram da pitam i ispitujem tebe. Jer ti si taj koji mi sve pokazuje i koji govori sa mnom**. Da sam ovo video ili čuo bez tebe, molio bih Gospoda da mi to razjasni**.“ (Apostolski oci: Pastir Hermin, priredio i preveo Bart D. Erman [Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts/London, England 2003], str. 329, 331; naglasak moj)

Evo još jednog prevoda:

Poglavlje 4

Mnogo sam ga molio da mi objasni poređenje o njivi, i o gospodaru vinograda, i o robu koji je pokolčio vinograd, i o kolju, i o korovu koji je iščupan iz vinograda, i o sinu, i o prijateljima koji su bili savetodavci, jer sam znao da su sve te stvari neka vrsta parabole. A on mi odgovori i reče: Preterano si uporan sa svojim pitanjima. Ne bi trebalo, nastavi on, uopšte da postavljaš pitanja; jer ako je potrebno nešto objasniti, biće ti obznanjeno. Rekoh mu: Gospode, šta god mi pokažeš a ne objasniš, uzalud ću videti, ne razumevajući njegovo značenje. Isto tako, ako mi govoriš parabole, a ne razotkriješ ih, uzalud ću čuti tvoje reči. I opet mi odgovori govoreći: Svako ko je sluga Božji i ima svoga Gospoda u srcu, traži od Njega razumevanje i prima ga, i otvara svaku parabolu; i bivaju mu obznanjene reči Gospodnje koje su izgovorene u parabolama. Ali oni koji su slabi i lenji u molitvi oklevaju da bilo šta zatraže od Gospoda; ali Gospod je pun saosećanja i daje bez izuzetka svima koji Ga mole. A ti, budući osnažen od svetog Anđela, i pošto si od Njega dobio takvo posredovanje, i pošto nisi lenj, zašto ne tražiš razumevanje od Gospoda i ne primiš ga od Njega? Rekoh mu: Gospode, pošto tebe imam uza se, prinuđen sam da tebe pitam, jer mi ti sve pokazuješ i razgovaraš sa mnom; ali kada bih ove stvari video ili čuo bez tebe, tada bih molio Gospoda da mi ih objasni. (Pastir (ili „Pastir Hermin“), Treća knjiga: Poređenja, PETO POREĐENJE — O ISTINSKOM POSTU I NJEGOVOJ NAGRADI: TAKOĐE O ČISTOTI TELA)

Izraz preveden kao molio se ili preklinjao jeste ἐδεήθην (edeethen), koji dolazi od glagola δέομαί (deomai). Kroz ceo Novi zavet koristi se u kontekstu preklinjanja, usrdnog moljenja, prošenja i molitve Bogu:

“„Simone, Simone, evo vas zaiska satana da vas vije kao pšenicu.“ „A ja se molih“ (ἐδεήθην [edeethen]) „za tebe“, „da vjera tvoja ne prestane; i ti, kada se obratiš, utvrdi braću svoju.“” Luka 22:31-32

“„A Petar mu reče: Novci tvoji s tobom da budu na pogibao što si pomislio da se dar Božiji može dobiti za novce. Nema tebi dijela ni udjela u ovoj riječi, jer srce tvoje nije pravo pred Bogom. Zato se pokaj od te zloće tvoje, i“ „moli se“ (δεήθητι [deetheti]) „Bogu“ „eda bi ti se oprostila pomisao srca tvojega; Jer te vidim da si u gorkoj žuči i u okovima nepravde.“ „A Simon odgovarajući reče:“ ‘„Pomolite se“ (Δεήθητε [Deethete]) „Gospodu“ „za mene Gospodu da ne naiđe na mene ništa od onoga što ste rekli.“’” Dela apostolska 8:20-24

“„A u Kesariji neki čovjek, po imenu Kornilije, kapetan čete koja se zvaše Italijanska, Pobožan i bogobojazan sa cijelim domom svojim, koji je činio mnoge milostinje narodu“ „i molio se“ (δεόμενος [deomenos]) „stalno Bogu“.” Dela apostolska 10:1-2

“„Jer mi je svjedok Bog, kojemu služim duhom svojim u Jevanđelju Sina njegova, da vas se sjećam bez prestanka,“ „bez prestanka“ „Moleći se“ (δεόμενος [deomenos]) „da bi mi nekada voljom Božijom uspjelo da dođem k vama“ Rimljanima 1:9-10

Koristi se čak i za gubavca koji je preklinjao/usrdno molio Isusa da ga isceli:

“„I kada bijaše Isus u jednome gradu, i gle, čovjek sav u gubi, pa vidjevši Isusa“ „pade ničice i zamoli ga govoreći:“ (ἐδεήθη [edeethe]) „Gospode“ (Κύριε [Kyrie]), „ako hoćeš možeš me očistiti. I pruživši ruku dohvati ga se, i reče: Hoću, očisti se! I odmah guba otide s njega. I on mu zapovjedi da nikom ne kazuje: Nego idi i pokaži se svešteniku, i prinesi dar za očišćenje svoje, kako je naredio Mojsej za svjedočanstvo njima.“”” Luka 5:12-14

Zanimljivo je da se Herma obraća anđelu istim izrazom kojim je gubavac prizvao Isusa, naime Kyrios („Gospod“).

Hermin primer pokazuje da rani hrišćani nisu imali nikakav problem s tim da vernici preklinju ili prizivaju anđele da im pomognu, budući da su znali da im ih je Bog odredio da prate i služe onima kojima je suđeno da naslede spasenje:

“„A za anđele govori: Koji čini“ „anđele svoje“ „duhovima i“ „sluge svoje“ „plamenom ognjenim.“… „Nisu li svi oni duhovi za služenje, koji se šalju da služe“ „da služe onima koji će naslijediti spasenje“?” Jevrejima 1:7, 14

Zapravo, to izričito navodi sveti Kliment Aleksandrijski, koji je napisao sledeće:

Tako je on uvek čist za molitvu. On se takođe moli u društvu anđela, budući da je već anđeoskog čina, i nikada nije izvan njihovog svetog okrilja; i mada se moli sam, on ima hor svetitelja koji stoji uz njega. (Stromate, ili Mešavine, Knjiga VII, gl. 12)

Prema ovom blaženom Hristovom sluzi, vernike i na zemlji okružuju i prate kako anđeli tako i upokojeni svetitelji!